top of page

Zadarski procesijski križ opet u procesiji

Zadarski procesijski križ opet će 5. svibnja, nakon više od šest stoljeća, proći u procesiji ulicama Zadra. Poslije Svete mise u Crkvi Svetog Frane u 16 sati, uz moći prsta blaženog Jakova Zadranina, procesija će ići: trgom Svetog Frane, ulicom Zadarskog mira 1358., ulicom Božidara Petranovića, Bedemima zadarskih pobuna, ulicom obitelji Stratico, trgom Petra Zoranića, poljanom Šime Budinića, ulicom Elizabete Kotromanić, i Širokom ulicom, do Katedrale.

Križ je kraljica Elizabeta Kotromanić darovala franjevcima u spomen na Zadarski mir, potpisan u sakristiji Crkve Svetog Frane 18. veljače 1358. između ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. i mletačkog poslanstva. Tim sporazumom Mlečani su se odrekli »prava na Dalmaciju od polovice Kvarnera do područja Drača« uključujući gradove Nin, Zadar, Skradin, Šibenik, Trogir, Split, Dubrovnik te otoke Osor, Cres, Krk, Rab, Pag, Brač, Hvar i Korčulu. Uz „zadarske svece“ na stražnjoj strani križa, na prednjoj strani predočeni su franjevački sveci:  Sv. Klara, Sv. Ljudevit (IX.) kralj, Sv. Elizabeta, Sv. Franjo Asiški, Sv. Antun Padovanski, Sv. Ljudevit biskup Toulousa i Sv. Nikola IV. papa (zadarski franjevac). S tim križem održavale su se godišnje procesije ulicama Zadra u spomen na Zadarski mir. Nakon što je 1409. Zadar opet potpao pod Veneciju, Mlečani su procesiju zabranili.

Križ je u noći između 26. i 27. travnja 1974. ukraden iz franjevačkog muzeja. Prošle godine opet je vraćen u prostoriju iz koje je otuđen.

Blaženi Jakov u djetinjoj dobi zasigurno je više puta sudjelovao u procesiji sa zadarskim križem. Ovaj put, nakon što je prošlo više od šest stoljeća, moći tog jedinog zadarskoga blaženika bit će u procesiji nošene iza istoga križa.

Fra Andrija Bilokapić dobio nagradu Zadarske županije
Vidi ovdje!

Blaženi Jakov Zadranin opet u svom gradu

 

U nedjelju 5. svibnja, Jakov Zadranin (oko 1400.-1496.), prvi će put kao blaženik proći ulicama svoga grada. Toga dana franjevci Bitetta doći će u Zadar s moćima blaženika, onim istima s kojima svake godine svečano čine tradicionalnu procesiju u svom gradu.

Poslije Svete mise, koju će u Crkvi Sv. Frane u 16 sati predvoditi nadbiskup Zgrablić, procesija će s moćima blaženika poći: trgom Sv. Frane, ulicom Zadarskog mira 1358., ulicom Božidara Petranovića, Bedemima zadarskih pobuna, ulicom obitelji Stratico, trgom Petra Zoranića, poljanom Šime Budinića, ulicom Elizabete Kotromanić, i Širokom ulicom, do Katedrale.

U procesiji će biti nošen i Zadarski procesijski križ koji je, nakon što je ukraden i gotovo 50 godina izbivao iz Zadra, iz Italije prošle godine vraćen franjevcima.

Križ je franjevcima darovala kraljica Elizabeta Kotromanić u prigodi potpisivanja Zadarskog mira, 18. veljače 1358. u sakristiji franjevačke crkve. Taj mir trajao je 50 godina, pa je križ u funkciji njegova obilježavanja svake godine u procesiji nošen zadarskim ulicama, sve dok Zadar nije opet potpao pod Veneciju pa su Mlečani takvu procesiju zabranili.

Blaženi Jakov u djetinjoj dobi zasigurno je više puta sudjelovao u toj procesiji. Ovogodišnja procesija napravit će kratku stanku na Bedemima zadarskih pobuna u blizini Crkve Sv. Marije u Luci, u kojoj je Jakov kršten.

U procesiji će biti nošeni i stari  barjaci samostana Sv. Frane, a poželjno je da pojedinci (članovi folklornih društava) dođu obučeni u narodne nošnje, a udruge koje imaju barjake da organiziraju njihovo nošenje u procesiji.

Proslava blagdana blaženog Jakova Zadranina

 

Blagdan blaženog Jakova Zadranina svečano će biti proslavljen u Crkvi sv. Frane, u subotu, 27. travnja.

Povodom blagdana, pod pokroviteljstvom Franjevačkog samostana sv. Frane, Grada Zadra, Zadarske županije, Narodnog muzeja Zadar, OŠ Zadarski otoci/ Muzej u školi i Udruge glagoljaša Zadar, organiziran je prvi likovni natječaj za učenike osnovne škole „Blizu je, blizu“, na temu: Život i rad  blaženog  Jakova Zadranina.

Svečanu svetu misu u 19 sati predvodit će fra Tomislav Šanko, provincijal.

Poslije svete Mise bit će dodijeljene nagrade autorima najuspješnijih likovnih radova, a nagrađeni radovi bit će izloženi u „Sobi blaženog Jakova“ u klaustru samostana.

Uz obilježavanje 500. obljetnice smrti Marka Marulića

U Franjevačkom samostanu na Poljudu u Splitu, 10. travnja, prof. Zvonko Pandžić održao je predavanje o ocu Hrvatske književnosti Marku Maruliću. Nakon što je slušateljima pokazao i protumačio osobitosti nekih izloženih samostanskih inkunabula koje su bile vlasništvo slavnog hrvatskog pisca, u predavanju je između ostalog iznio više otkrića o Marulovićevim rukopisima i knjigama u kojima je ovaj književnik na marginama ostavio pisani trag, a koje se nalaze po hrvatskim i svjetskim knjižnicama. Istakao je i činjenicu kako se većina Inkunabula koje su pripadale Maruliću sačuvala na Poljudu i u drugim samostanima Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri.

Pandžić je legendarnog hrvatskog književnika dokumentirano prikazao i kao slikara, čime je samo potkrijepio tvrdnje o Marulu kao slikaru koje su u svojim radovima iznosili naši suvremenici povjesničari umjetnosti: Cvito Fisković, Srećko Badurina, i drugi. Uz izložene slike prof. Pandžić stavio je i tvrdnju: „Slikao je kao Appeles, klesao kao Lysipus, oblikovao kao Praxiteles“ (pingebat ut Appeles, sculpebat ut Lysipus, formabat ut Praxiteles), koja potječe od njegova prijatelja i životopisca književnika Frane Božičevića, što govori kako ga je već i njegov suvremenik smatrao slikarom.

Fra Stipe Nosić

Fra Stanko Škunca slavi visoki jubilej

U Crkvi sv. Frane u Zadru, u nedjelju 14. travnja na svetoj misi u 10 sati fra Stanko Škunca svečano će slaviti svoj dijamantni misni jubilej, 60. godišnjicu svećeništva. Na  slavlju će propovijedati fra Tomislav Šanko, provincijal.

Vjernici Bitetta hodočastit će u Zadar

 

Franjevci talijanskog grada Bitetta svake godine s moćima prsta blaženog Jakova Zadranina čine procesiju ulicama svoga grada. Još 1989. donijeli su oni franjevcima u Zadar moći praha blaženog Jakova, ugrađene u njegov „procvjetali štap“ izrađen iz bronce, i umjetničku sliku naslikanu uljem na platnu koja predočava blaženika.

Ove godine hodočastit će franjevci Bitetta s vjernicima u rodni grad blaženog Jakova, a sa sobom će nositi moći blaženika, iste one s kojima čine tradicionalnu procesiju u svom gradu.

Tim povodom učinit ćemo procesiju s tim moćima blaženika ulicama njegova grada. U nedjelju 5. svibnja u 16 sati svetu misu u Crkvi Sv. Frane predvodit će nadbiskup Zgrablić. Procesija će poslije svete mise krenuti s moćima blaženika: iz Crkve Sv. Frane, trgom Sv. Frane, ulicom Zadarskog mira 1358., ulicom Božidara Petranovića, Bedemima zadarskih pobuna (pored crkve sv. Marije u Luci, u kojoj je Jakov kršten), ulicom obitelji Stratico, trgom Petra Zoranića, poljanom Šime Budinića, ulicom Elizabete Kotromanić, Širokom ulicom, do Katedrale

U procesiji će biti i Zadarski procesijski križ koji je, gotovo na čudesan način, nakon što je ukraden i 50 godina izbivao iz Zadra, iz Italije prošle godine vraćen franjevcima. Križ je franjevcima darovala kraljica Elizabeta Kotromanić u prigodi Zadarskog mira, 18. veljače 1358. Taj mir trajao je 50 godina, pa je križ u funkciji njegova obilježavanja svake godine nošen u procesiji ulicama grada. Jakov je u djetinjoj dobi zasigurno više puta sudjelovao u toj procesiji. Nakon što je opet Zadar potpao pod Veneciju Mlečani su takvu procesiju zabranili.

Ovo je prigoda da sa Zadarskim križem zajedno s blaženim Jakovom opet prođemo ulicama našega i njegova rodnog grada. Poželjno je da vjernici sudjeluju u svetoj misi i u procesiji obučeni u narodne nošnje ili povijesne odore. Mole se i oni koji imaju crkvene barjake da ih donesu i s njima sudjeluju u procesiji (možda i s barjacima nekadašnjih bratovština?).

Te nedjelje Zadar će biti ispunjen sudionicima humanitarnog sportskog natjecanja utrke Wings for Life World Run s početkom u 13 sati, pa i sudionici te manifestacije nakon utrke imaju mogućnost uključiti se u ovaj jedinstveni vjerski događaj.

                                                                   Franjevci samostana Svetog Frane

Raspored bogoslužja u Velikom tjednu

CVJETNICA 24. 3. 2024.

Sv. mise u 8:30; 10 i u 19

Prije svete mise u 10 sati

blagoslov maslinovih grana u klaustru i ophod

 

Veliki četvrtak 28. 3.

Misa večere Gospodnje u 19

 

Veliki petak 29. 3.

Služba Muke Gospodnje u 19

 

Velika subota 30. 3.

Vazmeno bdijenje u 22

 

USKRSNUĆE

GOSPODINOVO

31.3.

Sv. mise u 8:30; 10 i 19  

 

Uskrsni ponedjeljak 1. 4.

Sv. mise u 7 i 19

I FRA RAFAEL SE PRESELIO U NEBO

 

Član naše Provincije fra Rafael (Jakov) Romić preminuo je, okrijepljen svetim sakramentima u 85. godini života, 69. redovništva i 59. svećeništva, u petak 23. ožujka 2024. u Splitu. Sprovod će se održati u ponedjeljak 25. ožujka na groblju Lovrinac u Splitu s početkom u 11.45, a misa zadušnica slavit će se odmah poslije sprovoda u crkvi sv. Ante na Poljudu u Splitu.

Jakov Rafael Romić rođen je 21. veljače 1939. u Rakitnu, od oca Petra i majke Anke r. Vitković. Niže i srednje školovanje završio je u Dubrovniku, Zadru i Pazinu. U novicijat Franjevačke provincije sv. Jeronima u Zadru ušao je 11. kolovoza 1955. Svečano je zavjetovan 4. listopada 1961. Filozofsko-teološki studij u Pazinu, Zadru i Zagrebu apsolvirao je licencijatom 1966. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1964. Studij filozofije na sveučilištu Antonianum u Rimu završio je 1970., postigavši akademski stupanj doktora filozofije.

Nakon završenog studija do 1975. Romić je predavao na Franjevačkoj filozofiji u Du­brovniku, na Institutu za teološku kulturu laika u Zagrebu i na Filozofskom fakultetu sveučilišta Antonianum u Rimu. Od 1975. pola godine je vodio hrvatski televizijski program u New Yorku, a hrvatski vjerski radio do 1980. Od 1980. do 2009. bio je župnik župe Sankt Kilian u Wiesbadenu (Njemačka). Nakon boravka u inozemstvu 2009. vratio se u franjevački samostan u Dubrovnik gdje je proveo nekoliko godina, a posljednje godine života proveo je u samostanu na Poljudu u Splitu, gdje je 22. ožujka 2024. umro. Fra Jakov je sudjelovao u dijalogu kršćana i marksista, surađujući u časopisima: Svesci, Jukić, Crkva u svijetu, Journal of Ecumenical Studies, i dr.

Objavio je knjige: „De dialogo inter marxistas et christianos“, Vicenza 1972.; „Personalistička etika“, Zagreb 1973.; „U vremenu s Kristom“, Zagreb 1991.; „Gedanken zur Freiheit“, (Misli o slobodi), Wiesbaden 1985. Ove tri knjige izišle su u svesku „Koraci prema slobodi“, Zagreb 1994. Napisao je i dvije zbirke propovijedi na njemačkom jeziku pod naslovom „in der nun folgenden minuten“ (U sljedećoj minuti).

Autor je dosada objavio devet zbirki pjesama na hrvatskom jeziku pod naslovom Otuđenje banovina slobode (Split – Duvno 1980. Zagreb 1997., 2003,, 2008., 2010, 2011, 2012, 2013. i 2013.), te na njemačkom jednu u dva izdanja pod naslovom „libertas“ (Wiesbaden, 1990. i 1992.) i dvije zbirke pod naslovom „entfremdung das reich der freiheit“ (Zagreb 2004. i 2009.). Objavio je i zbirku pjesama pod naslovom „s franjom asiškim već osam stoljeća“ (Zagreb, 2012.). U jednom svesku pod naslovom „otuđenje banovina slobode“ 2014. objavio je devet zbirki pjesama koje su izišle pod istim naslovom, kojem je dodao i deseti svezak „s franjom asiškim već osam stoljeća“.

***

Obilježavanje 666. obljetnice Zadarskog mira

 

Zadarski mir potpisan je 18. veljače 1358. u sakristiji Crkve Svetog Frane u Zadru. Nakon dugih ratova stečeni su tada uvjeti za mir između ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. Velikog i mletačkog poslanstva.

Zadarskim građanima i čitavom hrvatskom narodu donijelo je to pola vijeka mira i lakšeg života, jer su se tim sporazumom Mlečani odrekli Dalmacije.

Kako 666. obljetnica potpisivanja tog akta pada u nedjelju, njegovo svečano obilježavanje započet će u petak, 16. veljače u 11 sati u Crkvi Svetog Frane.

Svečano proslavljeno Bogojavljenje u Crkvi Svetog Frane

U Crkvi Svetog Frane u Zadru godinama su na svetkovinu Bogojavljenja, 6. siječnja, nastupale klape s božićnim pjesmama. Tradicija je održana i ovog Bogojavljenja, kada se svečano slavilo. Večernju svetu misu pjevali su članovi Kulturno umjetničkog društva Radovin, Privlaka i Sveti Šime Rtina, sa stručnim voditeljem Ivicom Dundovićem. Poslije Svete mise koncert s božićnim pjesmama održali su isti pjevači i klapa „Koporan“ iz Poličnika s voditeljem prof. Igorom Cecićem. Na „agape“, koje su oni organizirali, pozvali su sve prisutne, pa se slavlje i ugodno druženje nastavilo dugo u samostanskim prostorima.

+++

U ponedjeljak, 1. 1. 2024. slavi se Nova godina.

To je i svetkovina Svete Marije Bogorodice.

U Crkvi Svetog Frane Svete mise su kao nedjeljom,

u 8,30; u 10 i u 19 sati.

U subotu, 6. siječnja, svetkovina je Bogojavljenja.

U Crkvi Svetog Frane Svete mise su kao nedjeljom,

u 8,30; u 10 i u 19 sati.

Tradicionalni božićni koncert

U subotu 6. siječnja, slavi se svetkovina Bogojavljenja. U crkvi Svetog Frane, umjesto najavljenog Božićnog festivala klapa u sklopu Krševanovih dana kršćanske kulture, toga dana na Svetoj misi u 19 sati pjevat će božićne pjesme članovi Kulturno umjetničkog društva Radovin, Privlaka i Sveti Šime Rtina, sa stručnim voditeljem Ivicom Dundovićem. Poslije Svete mise božićni koncert održat će klapa „Koporan“ iz Poličnika s voditeljem prof. Igorom Cecićem.

***

Bogoslužje za Božićne blagdane 2023.

u Crkvi Sv. Frane

U Crkvi Sv. Frane na četvrtu nedjelju došašća, 24. prosinca, svete mise bit će slavljene u 8:30 i u 10 sati. (Neće biti svete mise u 19 sati).

Božićna misa bdijenja za djecu i starije bit će u 20 sati, a ponoćka u 24 sata.

U ponedjeljak, na Božić 25. prosinca, i u utorak na blagdan Sv. Stjepana 26. prosinca, svete mise bit će slavljene kao nedjeljom: u 8:30; u 10 i u 19 sati.

***

Predavanje o zadarskom procesijskom križu

Kao doprinos Krševanovim danima kršćanske kulture 2023./2024., u samostanu Svetog Frane, u utorak 5. prosinca, fra Stipe Nosić održao je predavanje na temu: „Sveti Krševan na Zadarskom procesijskom križu“.

U predavanju je govorio o procesijskom križu iz prve polovine 14. stoljeća, koji je u noći između 26. i 27. travnja 1974., pred gotovo pedeset godina, ukraden iz Franjevačke riznice. Križ je u kolovozu 2023., zahvaljujući dobroti obitelji Lia, u čijem je vlasništvu gotovo također pedeset godina bio, vraćen na mjesto odakle je otuđen.

Uz pomoć fotografija predavač je, između ostalog, govorio o likovima koji su predočeni na križu. Uz većinu franjevačkih figura na križu su i likovi zadarskih zaštitnika Svetog Krševana i Svete Stošije. Nakon predavanja sudionici su mogli vidjeti križ u muzeju, na mjestu odakle je bio otuđen.

 

***

Svetkovina

BEZGREŠNOG ZAČEĆA BLAŽENE DJEVICE MARIJE

bit će svečano slavljena u Crkvi Sv. Frane

U petak, 8. prosinca 2023.

5., 6. i 7. prosinca, trodnevna priprava

u 18,40 krunica, a u 19 sati sv. misa

na svetkovinu

Svete mise u 7 i u 19 sati

Svetu misu u 19 sati predvodi i propovijeda

Fra Andrija Bilokapić

Povodom ovogodišnjeg obilježavanja 800. obljetnice Franjina Božića u Grecciu (prvih živih jaslica) papa Franjo je odobrio da od svetkovine Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije, 8. prosinca 2023., do blagdana Prikazanja Gospodina u Hramu, 2. veljače 2024., svi vjernici koji dođu u crkve franjevačkih obitelji diljem svijeta te ostajući u molitvi pred jaslicama postavljenim u crkvama, mogu dobiti potpuni oprost pod uobičajenim uvjetima. Isto tako, oni koji su bolesni ili ne mogu fizički sudjelovati mogu jednako primiti plod oprosta, prinoseći svoje patnje Gospodinu ili vršeći neku odobrenu pobožnost.

Ovogodišnje jaslice u crkvi Svetog Frane ostat će do 2. veljače, do kada je nekada trajalo Božićno vrijeme.

***

Preminuo fra Alfons Orlić

Član Franjevačke provincije Sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri fra Alfons (Alojzij) Orlić preminuo je, okrijepljen svetim sakramentima u 94. godini života, 75. redovništva i 69. svećeništva, u nedjelju 12. studenog 2023. na otočiću Košljunu kod Punta na Krku.

Fra Alfons je rođen 11. travnja 1929. u Puntu od roditelja Andrije i Marije r. Orlić. Kršten je s imenom Alojzij 14. travnja 1929. Nakon osnovne škole u rodnom mjestu, srednju školu pohađao je u Širokom Brijegu, Badiji, Krku i u Pazinu. U franjevački novicijat ušao je 24. rujna 1944. na Košljunu, gdje je također 21. kolovoza 1944. položio privremene redovničke zavjete. Svečano je zavjetovan 6. srpnja 1954. na Poljudu u Splitu. U Splitu je iste godine 18. srpnja primio đakonski red. Za svećenika je zaređen, po rukama nadbiskupa Frane Franića, samo nekoliko dana kasnije, 1. kolovoza 1954. Mladu misu slavio je u Puntu na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije 1954. u vrijeme župnika Antuna Toljanića starijeg. Vojsku je služio u dva navrata: Bitolj – Prokuplje 1950., i Zagreb – Gospić 1955.

Pastoralne službe i dužnosti u svojoj redovničkoj zajednici vršio je u više mjesta. Bio je odgojitelj sjemeništaraca i profesor latinskog jezika u Franjevačkoj gimnaziji na Poljudu u Splitu, magister novaka na Košljunu i tajnik Provincije i gvardijan u Zadru. Službu provincijala obnašao je u dva mandata, od 1982. do 1988. U tom razdoblju izgrađena je crkva Sv. Nikole u Rijeci, crkva u Brodarici kod Šibenika, a uređena je i crkva na Voštarnici u Zadru. Fra Alfons je često vodio duhovne vježbe za različite skupine. U samostan u Pazinu došao je na službu 1971. Tamo je boravio i nakon što je završio službu provincijala, tako da je u tom samostanu proveo duže od 30 godina. Tu je, u suradnji s drugim svećenicima, vodio kateheze na zaručničkim tečajevima priprave za brak. Samostan je posebno u tom vremenu bio centar za ispovijedanje. Pod fra Alfonsovim vodstvom započela su i hodočašća bolesnika te starijih i nemoćnih osoba u pazinskom samostanu, koja se neprekidno održavaju od 1971.

Od 2016. do trenutka smrti fra Alfons je živio i radio u Franjevačkom samostanu na Košljunu. U tom razdoblju posebno se posvetio prijevodima knjiga s talijanskog i španjolskog jezika.

Između ostalog objavio je knjige: Levassort Odile. Sretni u ljubavi, 1981.; Milagro Alfonso. U svako doba molite, 1990.; Maccise Camilo. Putovima Gospodnjim, 1994.; Levassort Odile. Sretni u ljubavi, 1994.; Milagro Alfonso. Cencini Amedeo. Traženje nutarnjeg sklada, 1996; Magrassi Mariano. Živjeti po euharistiji, 1998.; Loconte Ignazio. Blaženi Jakov Zadranin 1999.; Danneels Godfried. Kriza zvanja, 1999.; Agnelli Lanfranco. "Bože... nisi baš na visini!", 2002.; Blaženi Jakov Zadranin. 2006.; Drummond Enrico. Jedino važno, 2006.; Iz Kronike Franjevačkog samostana u Pazinu, 2008.; Blaumeiser Hubertus. Kao što je otac mene ljubio, 2010.; Bonetti Renzo. Obitelj, vrelo zajedništva, 2015.; Larrañaga Ignacio. Brat iz Asiza, 2021.;  i drugo.

Misa zadušnica i sprovod fra Alfonsa održat će se u srijedu 15. studenoga u 11 sati na otočiću Košljunu.

***

Umro je naš

FRA ALFONS (Alojzij) Orlić, OFM

Član Franjevačke provincije sv. Jeronima – Zadar

 

Osnažen vjerom u Isusovo uskrsnuće i okrijepljen svetim sakramentima dana 12. studenog 2023.

u 94. godini života, 75. redovništva i 69. svećeništva, prešao je s ovoga svijeta u vječnost.

 

***

Povodom osamstote obljetnice Božića

SV. FRANJE u Grecciu

Apostolska pokorničarna prihvatila je molbu Konferencije franjevačke obitelji da se u svim crkvama koje su povjerene franjevačkoj pastoralnoj brizi, od svetkovine Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije 8. prosinca 2023. do blagdan Prikazanja Gospodinovog 2. veljače 2024., svim vjernicima omogući zadobivanje potpunog oprosta pod uobičajenim uvjetima.

Franjevačka obitelj proslijedila je molbu Svetom Ocu 17. travnja prošle godine „poradi promicanja duhovne obnove vjernikâ i rasta milosti“, piše u molbi upućenoj Apostolskoj pokorničarni. „U molitvi pred jaslicama postavljenim u crkvama, vjernici mogu dobiti potpuni oprost pod uobičajenim uvjetima. Isto tako, oni koji su bolesni ili ne mogu fizički sudjelovati mogu jednako primiti plod oprosta, prinoseći svoje patnje Gospodinu ili vršeći neku odobrenu pobožnost“, ističe se u dopisu koji potpisuju Generalni ministri i Predsjednik Konferencije franjevačke obitelji.

SVETKOVINA SVIH SVETIH
U srijedu 1. studenog 2023. svetkovina je Svih Svetih. Svete mise u Crkvi Sv. Frane su kao nedjeljom u 8:30, u 10 i u 19 sati.

Samostanska crkva Sv. Frane - Zadar
31. listopada 2023.
MOLITVENO BDJENJE 
UOČI SVIH SVETIH 
Sv. Misa s homilijom u 19 sati,
nagovor i euharistijsko klanjanje

***

Fra Stipe Nosić održao predavanje o slici Gospe od Milosti

Gvardijan Samostana sv. Frane u Zadru fra Stipe Nosić održao je u samostanskoj crkvi u srijedu 25. listopada predavanje o slici Gospe od Milosti, koju je nedavno prepoznao kao djelo hrvatskog srednjovjekovnog slikara Blaža Jurjeva, a koja se nalazi u sakristiji te zadarske crkve.

Fra Stipe se, polazeći od slike i njenog teološkog značenja, osvrnuo na pitanje autorstva te pomoću povijesnih dokumenata argumentirao da se radi o djelu Blaža Jurjeva. Spomenuo je njegovu oporuka, koja je 28. travnja 1448. napisana u Zadru, a u kojoj se, u dijelu koji se odnosi na franjevce i zadarsku crkvu sv. Frane, ističe da toj crkvi ostavlja sav svoj rad koji je uložio isti oporučitelj u jednu palu za tu crkvu.

 

Predavač je, između ostaloga, iznio i novo tumačenje oporuka dviju žena iz 1479. i 1487., sačuvanih u Državnom arhivu u Zadru, u kojima se spominje Kapela i slika Svete Marije od Milosti u crkvi sv. Frane. Pogrešno protumačeni podaci iz tih oporuka doveli su do zaključka da je slika za vrijeme njihova nastajanja bila u izradi, pa je atribuirana različitim venecijanskim slikarima u skladu s vremenom izrade dokumenata, poručio je fra Stipe.

Istaknuo je da je Blaž Jurjev, koji je slikarstvo učio u Veneciji, sliku Gospe od Milosti oporučno ostavio franjevcima te je ona nakon njegove smrti nedovršena postavljena na oltar. Zahvaljujući ostavštinama dviju žena ona je naknadno „ukrašavana“, dodao je predavač. Argumente za autorstvo Blaža Jurjeva, uz njegovu oporuku i preciznije tumačenje oporuka žena, fra Stipe je potkrijepio slikarovim sakralnim opusom i detaljima koji su svojstveni tom umjetniku.

 

Uz zainteresirane, na predavanju su bili čuvar svetišta i župnik Župe sv. Šime u Zadru don Damir Šehić, provincijalni ministar Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri fra Tomislav Šanko te ostala braća iz zadarskog samostana. Poslije predavanja zainteresirani su mogli vidjeti sliku koja se nalazi u sakristiji zadarske crkve.

Inače, na slici Gospe od Milosti, Blažena Djevica Marija predočena je kao „Marija kraljica“ (Maria Regina), „Kraljica neba“ (Regina Caeli) i „Kraljica anđela“ (Regina Angelorum). Prema fra Stipi, slika zaslužuje epitet najteološkije umjetničke slike na južnoslavenskim prostorima. Teološko tumačenje slike, koje je priredio fra Stipe, dostupno je na ovoj poveznici.

bottom of page