Božićni koncert
U crkvi sv. Frane bit će na Bogojavljenje 6. siječnja 2025. u 20 sati upriličen tradicionalni koncert klapa pod nazivom „Hrvatski Božić“. Sudjelovat će osam klapa, a sudionici će predvoditi i pjevanje na svetoj misi u 19 sati.
Bogoslužje za Božićne blagdane (2024.) u Crkvi Sv. Frane
Božićna sveta misa bdijenja za djecu i starije bit će u utorak 24. prosinca u 20 sati, a ponoćka u 24 sata.
U srijedu, na svetkovinu Božića 25. prosinca, i u četvrtak, na blagdan Sv. Stjepana 26. prosinca, svete mise bit će slavljene kao nedjeljom: u 8:30; u 10 i u 19 sati.
Umro je fra Joakim Gregov Jaki
Dana 10. studenog u franjevačkom samostanu u Hvaru umro je fra Joakim Gregov Jaki. Fra Joakim je rođen 5. rujna 1952. u Pašmanu od oca Augustina i majke Petrice rođene Grgin. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu. Studij teologije završio je u Splitu. Tijekom studija teologije već je pokazivao interes za umjetničko izražavanje. Na Visoku školu dekorativnih umjetnosti u Rim upisao se 1981., gdje je studirao kod uglednih kipara i stekao bogato iskustvo u grafičkim tehnikama i ljevačkim procesima. Nakon Rima fra Joakim je 1985. otišao u Kanadu, a kasnije i u Sjedinjene Američke Države, gdje je ostavio brojna umjetnička djela. Kad se vratio u Hrvatsku postao je kapelanom hrvatske vojske, gdje je vrlo često obilazio ranjenike i na prvim crtama bojišnice. Osim u Kanadi i u Sjedinjenim Američkim Državama živio je u samostanu na Badiji kod Korčule, a najduže je boravio u franjevačkom samostanu u Hvaru, i to u dva navrata. U hvarskom samostanu je i preminuo 10. studenog 2024. U grobnicu ispred vrata samostanske crkve sahranjen je dva dana poslije. O oproštaju i sahrani vidi OVDJE!
U crkvi sv. Frane održan "Holywin"
Vidi OVDJE!
Assiške relikvije sv. Frane dolaze u Zadar
U prigodi slavlja 800. obljetnice Rana sv. Frane svečeva relikvija iz Assiza (njegova osušena krv i povoj) obišla je Hrvatsku. Relikvija će u četvrtak 17. listopada doći i u crkvu sv. Frane u Zadar. U 18:15 predviđena je franjevačka krunica. U 19 sati je euharistijsko slavlje koje će predslaviti fra Pavle Ivić, tajnik Provincije. Poslije svete mise uz razmatranje Franjina života bit će čašćene relikvije sv. Franje.
Tako će Svetac simbolično još jednom posjetiti mjesto na kojem je već bio. Naime, prema predaji, na prostoru te prve franjevačke crkve s hrvatske strane Jadrana, postojala je crkvica sv. Jeronima, u kojoj je svetac 1212. godine prenoćio, nakon što je „brat protivni vjetar“ njegovu lađu bacio na hrvatsku obalu. Na tom mjestu sagrađena je crkva posvećena Assiškom svecu, koja je već 13. listopada 1280. dobila naziv bazilike.
O događaju možete čitati ovdje!
Svečano proslavljena svetkovina Svetog Franje
Svetkovina sv. Franje, u godini u kojoj se slavi 800. obljetnica rana sv. Franje, svečano je proslavljena u crkvi sv. Frane u Zadru. Proslavi je prethodila trodnevna priprava, a u sklopu pripreme, u srijedu 2. listopada, održan je susret članova crkvenih zajednica, pokreta i udruga Zadarske nadbiskupije. Na tom meditativno-molitvenom susretu, o visokim obljetnicama Franjevačkog reda govorio je fra Andrija Bilokapić. Uoči blagdana pred oltarom Sv. Frane obavljen je tradicionalni obred Preminuća svetog oca Franje. Na sam blagdan svete mise slavljene su po nedjeljnom rasporedu. Trodnevnu pripravu, kao i svečano misno slavlje i svečanu večernju molitvu na blagdan predvodio je fra Bojan Rizvan. O tome vidi OVDJE!
Misionar fra Ilija Barišić u Zadru
U subotu 5. listopada u crkvi Sv. Frane poslije večernje svete mise u 19 sati fra Ilija Barišić susrest će se s „kumovima“ siromašne djece u njegovoj misiji. Fra Ilija je član Zadarske franjevačke provincije sv. Jeronima, a radi kao misionar već više od pedeset godina u Africi, u DR Kongo, u dijelu te zemlje na granici s Ruandom, koje je vrlo često pogođeno nemirima i ratovima. U toj zemlji podigao je fra Ilija nekoliko misija i nekoliko škola. Preko „kumstava“ omogućuje on školovanje siromašnoj djeci svoje sadašnje misije. Veliki broj Zadrana uključio se u taj humanitarni projekt.
Fra Ilija ovom prilikom želi zahvaliti „kumovima“ za sudjelovanje u ovoj plemenitoj akciji. Susret je i prilika da u razgovoru s njim zainteresirani saznaju novosti na tom području, kao i da dobiju bolji uvid u stanje u tom misijskom području.
Proslava svetkovine Svetog Frane
U petak, 4. listopada, u crkvi sv. Frane slavi se svetkovina Svetog Frane Asiškog kojemu je posvećena ta stara franjevačka crkva. Proslavi svetkovine prethodi trodnevna priprava, a u sklopu pripreme susret je i članova crkvenih zajednica, pokreta i udruga Zadarske nadbiskupije, u srijedu 2. listopada u 18 sati.
U četvrtak poslije svete mise u 19 sati bit će pred oltarom Sv. Frane obavljen tradicionalni obred Preminuća svetog oca Frane.
Na sam blagdan svete mise bit će slavljene u 8:30; u 10 i u 19 sati. Trodnevnu pripravu, kao i svečano misno slavlje na blagdan u 19 sati, predvodit će fra Bojan Rizvan.
Svečani redovnički zavjeti
U subotu, 21. rujna u Crkvi sv. Frane na svečanom euharistijskom slavlju, s početkom u 11 sati, svoje svečane redovničke zavjete položit će fra Antonio Gospić i fra Benjamin Milković. Slavlje će predslaviti provincijal fra Tomislav Šanko. Time će Franjevačka provincija sv. Jeronima dobiti dva nova punopravna člana, koji svoj život žele posvetiti Bogu, Crkvi i ljudima slijedeći primjer sv. Franje iz Asiza.
O SVEČANOSTI JE IZVJESTILA STRANICA FRA3. VIDI OVDJE!
800. obljetnica Rana sv. oca Franje
U utorak 17. rujna 2024. obilježava se 800. obljetnica Rana sv. Oca Franje. Na taj dan prije osam stoljeća primio je Franjo Asiški stigme na brdu La Verni. Još prije 630 godina, točnije 1394., događaj stigmatizacije ovjekovječio je rezbarenjem u drvu u koru zadarske franjevačke crkve Ivan sin Jakova iz Toskane. Povodom visoke obljetnice stigmatizacije Zadarski franjevci planiraju, u suradnji s gradom Zadrom, ispred svoje crkve postaviti Franjin kip u bronci. Kip, po ideji fra Andrije Bilokapića, radi umjetnik Ilija Skočibušić. Izgled kipa i pozicija temelji se na tradiciji koja kaže da je Svetac na putu za Sv. Zemlju 1212. posjetio Zadar. Tradicija čuva i priču o zgodi prema kojoj se tada Franjo ozdravio opaticu benediktinki iz susjednoga samostana Svetog Nikole, pa su benediktinke franjevcima darovale teren na kojem je izgrađena njihova današnja crkva i samostan. Crkva je već 1280. dobila naslov bazilike, i najstarija je franjevačka crkva s ove strane Jadrana. I prvi Franjin životopisac Toma Čelanski zabilježio je kako se Franjo s pratiteljem ukrcao na brod (zasigurno u Anconi) u želji da plovi u Siriju kako bi propovijedao kršćansku vjeru i obraćenje Saracenima i drugim nevjernicima. Ali „protivni vjetrovi“ neočekivano su ih odnijeli „na obalu Sklavonije“, u hrvatske krajeve. U skladu s tim povijesnim podatkom Bilokapić je instalaciju s kipom sv. Franje nazvao: „Blagoslovljeni brat vjetar“.
Na blagdan rana sv. Franje u crkvi sv. Frane bit će u 18:30 svečana večernja koju će kao i večernju sv. misu u 19 sati predvoditi fra Pavle Ivić.
Misionar fra Ilija Barišić koji više od 50 godina živi i radi u DR Kongo u posjetu je opet svojoj matičnoj franjevačkoj zajednici u Zadru. Vidi više!
Fra Bernardin Sokol
poznati glazbenik ubijen je od korčulanskih partizana, bez suda i presude, prije 80 godina. U povodu 80. godišnjice smrti o tome piše fra Stipe Nosić.
Vidi OVDJE!
Obljetnicu je obilježio i Hrvatski katolički radio
poslušaj OVDJE!
U C R K V I S V E T O G F R A N E
Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije,
V E L I K A G O S P A, u četvrtak 15. kolovoza 2024.,
bit će slavljena Svetim misama: u 8:30; u 10 i u 20 sati.
Svetkovina Blažene Djevice Marije Anđeoske, Porcijunkula
Franjevačka svetkovina, Gospa od anđela (Blažena Djevica Marija Anđeoska) slavi se 2. kolovoza, a vezana je uz obraćenje svetog Franje Asiškog, koje se dogodilo na taj dan 1208. u crkvici svete Marije od Anđela, podno grada Asiza, poznatoj pod imenom Porcijunkula. Ta crkvica bila je okupljalište prvih Franjinih sljedbenika i postala je svojevrsna kolijevka franjevaštva, u kojoj je Franjo osnovao Red Male braće (Ordo Fratrum Minorum). Za tu svetkovinu vezan je dan potpunog oprosta, takozvanog „Porcijunkulskog oprosta“, kada u svim franjevačkim i u župnim crkvama diljem svijeta vjernici mogu dobiti potpuni oprost od vremenitih kazni.
U crkvi Svetog Frane svake godine tradicionalno se slavi Svetkovina Blažene Djevice Marije Anđeoske (Porcijunkula). Dan Porcijunkulskog oprosta ove godine pada u petak 2. kolovoza i bit će slavljen svetim misama u 7 i u 20 sati.
General Reda u Zadru
Generalni ministar Reda Reda male braće fra Massimo Fusarelli prvi puta boravi u Samostanu sv. Frane u Zadru od ponedjeljka 1. do srijede 3. srpnja 2024. povodom službenog posjeta Hrvatskoj franjevačkoj provinciji sv. Ćirila i Metoda i Franjevačkoj provinciji sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri.
O događaju je izvjestila i Ika. Vidi ovdje!
KIP SVETOG FRANE
Povodom 800. obljetnice Rana Sv. Franje u Zadru će biti postavljen kip Svetog Frane
Prvi Franjin životopisac Toma Čelanski zabilježio je kako se Franjo s pratiteljem ukrcao na brod u želji da plovi u Siriju kako bi propovijedao kršćansku vjeru i obraćenje Saracenima i drugim nevjernicima. Ali „protivni vjetrovi“ neočekivano su ih odnijeli u hrvatske krajeve, na obalu Sklavonije.
Taj izvor potvrđuje tradicija koja kaže da je Svetac na putu za Svetu Zemlju 1212. posjetio Zadar. Ona čuva i priču o zgodi prema kojoj je tada ozdravio opaticu benediktinki iz susjednoga samostana Svetog Nikole, pa su benediktinke franjevcima darovale teren na kojem je kasnije izgrađena današnja crkva i samostan Svetog Frane. Riječ je o najstarijoj franjevačkoj crkvi s naše strane Jadrana, koja je već 1280. dobila naslov bazilike.
Prema svemu Sveti Franjo hodao je trgom koji se danas zove njegovim imenom. Stoga, u prigodi 800. obljetnice Rana Sv. Franje (koja pada 17. rujna ove godine) franjevci planiraju ispred svoje crkve u Zadru postaviti kip Sv. Frane. Po ideji fra Andrije Bilokapića kip radi renomirani umjetnik Ilija Skočibušić.
Proslava blagdana sv. Ante
U najstarijoj franjevačkoj crkvi s naše strane Jadrana, u crkvi svetog Frane, za blagdan sv. Ante obično je najsvečanije i najveselije na svetoj misi na kojoj se blagoslivaju djeca i cvijeće. Tako je bilo i na ovogodišnji svečev blagdan, na svetoj misi, koju je u 18 sati slavio fra Pavle Ivić. Crkva je bila puna djece, očeva, majki, baka i djedova, a u klaustru oko kipa svetog Ante, koji se za ovu priliku tu smješta, bilo je također puno djece, cvijeća i svijeća. Zbog samostanske infrastrukture koja odgovara maloj djeci, roditelji ovdje sa svojom djecom svake nedjelje prisustvuju svetoj misi. Ovaj put veselu ali pobožnu atmosferu upotpunio je blagoslov djece po zagovoru sv. Ante, pod čiju su se zaštitu i okrilje ova djeca stavila.
Slika Uskrsnuća u Crkvi sv. Frane
U sklopu projekta „Hrvatskog svjetskog križnog puta“, u crkvu sv. Frane u Zadru uoči blagdana Sv. Ante, 12. lipnja, bit će postavljena slika koja predočava 15. postaju križnog puta – Uskrsnuće. Slika, ulje na platnu, rad je dubrovačke akademske slikarice Ivane Jovanović Trostmann. Nastala je po ideji gospodina Slavka Lukača i udruge „Djelo ljubavi“, koji su organizirali hrvatske slikare kako bi slike pojedinih postaja (od njih petnaest) postavili po različitim krajevima Svijeta. Po izjavi gosp. Lukača: „Križni put se postavlja na slavu i hvalu Gospodina Našega Isusa Krista kao i za sve Hrvate koji su tijekom cijele povijesti odlazili u svijet i sačuvali katoličku vjeru. Križni put se postavlja od istoka do zapada, odnosno od sjevera do juga Svijeta, kao što i je univerzalna Katolička Crkva.“ Kako odaje gosp. Lukač, druge postaje križnog puta već su postavljene, ili se njihovo postavljanje predviđa, u državama: Novi Zeland, Australija, Japan, Indija, Poljska, Njemačka, Rim, Sveta Zemlja, Egipat, Tanzanija, Brazil, Čile, Mexico i Sjedinjene Američke Države.
Hrvata ima po svim kontinentima i gotovo po svim državama Svijeta. Išli su „trbuhom za kruhom“, a sa sobom su nosili običaje koje su ljubomorno čuvali, kao i svoju vjeru. Ovim nadahnutim, i s mnogim ljudima koordiniranim, vjerskim i umjetničkim projektom gospodin Lukač uspio je djela hrvatskih umjetnika na temu Muke Gospodinove postaviti na važnije krajeve na kugli zemaljskoj gdje su Hrvati već bili. U Crkvi Svetog Frane, poslije svete mise koja, uoči blagdana svetog Ante počinje u 20 sati, bit će kratko predstavljena ideja ovog neobičnog križnog puta o kojoj će u ime udruge govoriti i sam inicijator gosp. Slavko Lukač.
B L A G D A N S V E T O G A N T E
u Crkvi Svetog Frane
trodnevna priprava: 10., 11. i 12 lipnja u 19:45
četvrtak 13. lipnja
svete mise: u 7; 8; 9 i 10
sveta misa i blagoslov djece i cvijeća u 18
predvodi fra Pavle Ivić
svečana sveta misa u 20
predvodi fra Bojan Rizvan
+++
Televizija LAUDATO o procesiji s moćima blaeženog Jakova u Zadru. Vidi
ovdje
Prvi odjeci procesiji s moćima prsta bl. Jakova Zadranina
vidi OVDJE!
Zadarski procesijski križ opet u procesiji
Zadarski procesijski križ opet će 5. svibnja, nakon više od šest stoljeća, proći u procesiji ulicama Zadra. Poslije Svete mise u Crkvi Svetog Frane u 16 sati, uz moći prsta blaženog Jakova Zadranina, procesija će ići: trgom Svetog Frane, ulicom Zadarskog mira 1358., ulicom Božidara Petranovića, Bedemima zadarskih pobuna, ulicom obitelji Stratico, trgom Petra Zoranića, poljanom Šime Budinića, ulicom Elizabete Kotromanić, i Širokom ulicom, do Katedrale.
Križ je kraljica Elizabeta Kotromanić darovala franjevcima u spomen na Zadarski mir, potpisan u sakristiji Crkve Svetog Frane 18. veljače 1358. između ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. i mletačkog poslanstva. Tim sporazumom Mlečani su se odrekli »prava na Dalmaciju od polovice Kvarnera do područja Drača« uključujući gradove Nin, Zadar, Skradin, Šibenik, Trogir, Split, Dubrovnik te otoke Osor, Cres, Krk, Rab, Pag, Brač, Hvar i Korčulu. Uz „zadarske svece“ na stražnjoj strani križa, na prednjoj strani predočeni su franjevački sveci: Sv. Klara, Sv. Ljudevit (IX.) kralj, Sv. Elizabeta, Sv. Franjo Asiški, Sv. Antun Padovanski, Sv. Ljudevit biskup Toulousa i Sv. Nikola IV. papa (zadarski franjevac). S tim križem održavale su se godišnje procesije ulicama Zadra u spomen na Zadarski mir. Nakon što je 1409. Zadar opet potpao pod Veneciju, Mlečani su procesiju zabranili.
Križ je u noći između 26. i 27. travnja 1974. ukraden iz franjevačkog muzeja. Prošle godine opet je vraćen u prostoriju iz koje je otuđen.
Blaženi Jakov u djetinjoj dobi zasigurno je više puta sudjelovao u procesiji sa zadarskim križem. Ovaj put, nakon što je prošlo više od šest stoljeća, moći tog jedinog zadarskoga blaženika bit će u procesiji nošene iza istoga križa.
Fra Andrija Bilokapić dobio nagradu Zadarske županije
Vidi ovdje!
Blaženi Jakov Zadranin opet u svom gradu
U nedjelju 5. svibnja, Jakov Zadranin (oko 1400.-1496.), prvi će put kao blaženik proći ulicama svoga grada. Toga dana franjevci Bitetta doći će u Zadar s moćima blaženika, onim istima s kojima svake godine svečano čine tradicionalnu procesiju u svom gradu.
Poslije Svete mise, koju će u Crkvi Sv. Frane u 16 sati predvoditi nadbiskup Zgrablić, procesija će s moćima blaženika poći: trgom Sv. Frane, ulicom Zadarskog mira 1358., ulicom Božidara Petranovića, Bedemima zadarskih pobuna, ulicom obitelji Stratico, trgom Petra Zoranića, poljanom Šime Budinića, ulicom Elizabete Kotromanić, i Širokom ulicom, do Katedrale.
U procesiji će biti nošen i Zadarski procesijski križ koji je, nakon što je ukraden i gotovo 50 godina izbivao iz Zadra, iz Italije prošle godine vraćen franjevcima.
Križ je franjevcima darovala kraljica Elizabeta Kotromanić u prigodi potpisivanja Zadarskog mira, 18. veljače 1358. u sakristiji franjevačke crkve. Taj mir trajao je 50 godina, pa je križ u funkciji njegova obilježavanja svake godine u procesiji nošen zadarskim ulicama, sve dok Zadar nije opet potpao pod Veneciju pa su Mlečani takvu procesiju zabranili.
Blaženi Jakov u djetinjoj dobi zasigurno je više puta sudjelovao u toj procesiji. Ovogodišnja procesija napravit će kratku stanku na Bedemima zadarskih pobuna u blizini Crkve Sv. Marije u Luci, u kojoj je Jakov kršten.
U procesiji će biti nošeni i stari barjaci samostana Sv. Frane, a poželjno je da pojedinci (članovi folklornih društava) dođu obučeni u narodne nošnje, a udruge koje imaju barjake da organiziraju njihovo nošenje u procesiji.
Proslava blagdana blaženog Jakova Zadranina
Blagdan blaženog Jakova Zadranina svečano će biti proslavljen u Crkvi sv. Frane, u subotu, 27. travnja.
Povodom blagdana, pod pokroviteljstvom Franjevačkog samostana sv. Frane, Grada Zadra, Zadarske županije, Narodnog muzeja Zadar, OŠ Zadarski otoci/ Muzej u školi i Udruge glagoljaša Zadar, organiziran je prvi likovni natječaj za učenike osnovne škole „Blizu je, blizu“, na temu: Život i rad blaženog Jakova Zadranina.
Svečanu svetu misu u 19 sati predvodit će fra Tomislav Šanko, provincijal.
Poslije svete Mise bit će dodijeljene nagrade autorima najuspješnijih likovnih radova, a nagrađeni radovi bit će izloženi u „Sobi blaženog Jakova“ u klaustru samostana.
Uz obilježavanje 500. obljetnice smrti Marka Marulića
U Franjevačkom samostanu na Poljudu u Splitu, 10. travnja, prof. Zvonko Pandžić održao je predavanje o ocu Hrvatske književnosti Marku Maruliću. Nakon što je slušateljima pokazao i protumačio osobitosti nekih izloženih samostanskih inkunabula koje su bile vlasništvo slavnog hrvatskog pisca, u predavanju je između ostalog iznio više otkrića o Marulovićevim rukopisima i knjigama u kojima je ovaj književnik na marginama ostavio pisani trag, a koje se nalaze po hrvatskim i svjetskim knjižnicama. Istakao je i činjenicu kako se većina Inkunabula koje su pripadale Maruliću sačuvala na Poljudu i u drugim samostanima Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri.
Pandžić je legendarnog hrvatskog književnika dokumentirano prikazao i kao slikara, čime je samo potkrijepio tvrdnje o Marulu kao slikaru koje su u svojim radovima iznosili naši suvremenici povjesničari umjetnosti: Cvito Fisković, Srećko Badurina, i drugi. Uz izložene slike prof. Pandžić stavio je i tvrdnju: „Slikao je kao Appeles, klesao kao Lysipus, oblikovao kao Praxiteles“ (pingebat ut Appeles, sculpebat ut Lysipus, formabat ut Praxiteles), koja potječe od njegova prijatelja i životopisca književnika Frane Božičevića, što govori kako ga je već i njegov suvremenik smatrao slikarom.
Fra Stipe Nosić
Fra Stanko Škunca slavi visoki jubilej
U Crkvi sv. Frane u Zadru, u nedjelju 14. travnja na svetoj misi u 10 sati fra Stanko Škunca svečano će slaviti svoj dijamantni misni jubilej, 60. godišnjicu svećeništva. Na slavlju će propovijedati fra Tomislav Šanko, provincijal.
Vjernici Bitetta hodočastit će u Zadar
Franjevci talijanskog grada Bitetta svake godine s moćima prsta blaženog Jakova Zadranina čine procesiju ulicama svoga grada. Još 1989. donijeli su oni franjevcima u Zadar moći praha blaženog Jakova, ugrađene u njegov „procvjetali štap“ izrađen iz bronce, i umjetničku sliku naslikanu uljem na platnu koja predočava blaženika.
Ove godine hodočastit će franjevci Bitetta s vjernicima u rodni grad blaženog Jakova, a sa sobom će nositi moći blaženika, iste one s kojima čine tradicionalnu procesiju u svom gradu.
Tim povodom učinit ćemo procesiju s tim moćima blaženika ulicama njegova grada. U nedjelju 5. svibnja u 16 sati svetu misu u Crkvi Sv. Frane predvodit će nadbiskup Zgrablić. Procesija će poslije svete mise krenuti s moćima blaženika: iz Crkve Sv. Frane, trgom Sv. Frane, ulicom Zadarskog mira 1358., ulicom Božidara Petranovića, Bedemima zadarskih pobuna (pored crkve sv. Marije u Luci, u kojoj je Jakov kršten), ulicom obitelji Stratico, trgom Petra Zoranića, poljanom Šime Budinića, ulicom Elizabete Kotromanić, Širokom ulicom, do Katedrale
U procesiji će biti i Zadarski procesijski križ koji je, gotovo na čudesan način, nakon što je ukraden i 50 godina izbivao iz Zadra, iz Italije prošle godine vraćen franjevcima. Križ je franjevcima darovala kraljica Elizabeta Kotromanić u prigodi Zadarskog mira, 18. veljače 1358. Taj mir trajao je 50 godina, pa je križ u funkciji njegova obilježavanja svake godine nošen u procesiji ulicama grada. Jakov je u djetinjoj dobi zasigurno više puta sudjelovao u toj procesiji. Nakon što je opet Zadar potpao pod Veneciju Mlečani su takvu procesiju zabranili.
Ovo je prigoda da sa Zadarskim križem zajedno s blaženim Jakovom opet prođemo ulicama našega i njegova rodnog grada. Poželjno je da vjernici sudjeluju u svetoj misi i u procesiji obučeni u narodne nošnje ili povijesne odore. Mole se i oni koji imaju crkvene barjake da ih donesu i s njima sudjeluju u procesiji (možda i s barjacima nekadašnjih bratovština?).
Te nedjelje Zadar će biti ispunjen sudionicima humanitarnog sportskog natjecanja utrke Wings for Life World Run s početkom u 13 sati, pa i sudionici te manifestacije nakon utrke imaju mogućnost uključiti se u ovaj jedinstveni vjerski događaj.
Franjevci samostana Svetog Frane
Raspored bogoslužja u Velikom tjednu
CVJETNICA 24. 3. 2024.
Sv. mise u 8:30; 10 i u 19
Prije svete mise u 10 sati
blagoslov maslinovih grana u klaustru i ophod
Veliki četvrtak 28. 3.
Misa večere Gospodnje u 19
Veliki petak 29. 3.
Služba Muke Gospodnje u 19
Velika subota 30. 3.
Vazmeno bdijenje u 22
USKRSNUĆE
GOSPODINOVO
31.3.
Sv. mise u 8:30; 10 i 19
Uskrsni ponedjeljak 1. 4.
Sv. mise u 7 i 19
I FRA RAFAEL SE PRESELIO U NEBO
Član naše Provincije fra Rafael (Jakov) Romić preminuo je, okrijepljen svetim sakramentima u 85. godini života, 69. redovništva i 59. svećeništva, u petak 23. ožujka 2024. u Splitu. Sprovod će se održati u ponedjeljak 25. ožujka na groblju Lovrinac u Splitu s početkom u 11.45, a misa zadušnica slavit će se odmah poslije sprovoda u crkvi sv. Ante na Poljudu u Splitu.
Jakov Rafael Romić rođen je 21. veljače 1939. u Rakitnu, od oca Petra i majke Anke r. Vitković. Niže i srednje školovanje završio je u Dubrovniku, Zadru i Pazinu. U novicijat Franjevačke provincije sv. Jeronima u Zadru ušao je 11. kolovoza 1955. Svečano je zavjetovan 4. listopada 1961. Filozofsko-teološki studij u Pazinu, Zadru i Zagrebu apsolvirao je licencijatom 1966. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1964. Studij filozofije na sveučilištu Antonianum u Rimu završio je 1970., postigavši akademski stupanj doktora filozofije.
Nakon završenog studija do 1975. Romić je predavao na Franjevačkoj filozofiji u Dubrovniku, na Institutu za teološku kulturu laika u Zagrebu i na Filozofskom fakultetu sveučilišta Antonianum u Rimu. Od 1975. pola godine je vodio hrvatski televizijski program u New Yorku, a hrvatski vjerski radio do 1980. Od 1980. do 2009. bio je župnik župe Sankt Kilian u Wiesbadenu (Njemačka). Nakon boravka u inozemstvu 2009. vratio se u franjevački samostan u Dubrovnik gdje je proveo nekoliko godina, a posljednje godine života proveo je u samostanu na Poljudu u Splitu, gdje je 22. ožujka 2024. umro. Fra Jakov je sudjelovao u dijalogu kršćana i marksista, surađujući u časopisima: Svesci, Jukić, Crkva u svijetu, Journal of Ecumenical Studies, i dr.
Objavio je knjige: „De dialogo inter marxistas et christianos“, Vicenza 1972.; „Personalistička etika“, Zagreb 1973.; „U vremenu s Kristom“, Zagreb 1991.; „Gedanken zur Freiheit“, (Misli o slobodi), Wiesbaden 1985. Ove tri knjige izišle su u svesku „Koraci prema slobodi“, Zagreb 1994. Napisao je i dvije zbirke propovijedi na njemačkom jeziku pod naslovom „in der nun folgenden minuten“ (U sljedećoj minuti).
Autor je dosada objavio devet zbirki pjesama na hrvatskom jeziku pod naslovom Otuđenje banovina slobode (Split – Duvno 1980. Zagreb 1997., 2003,, 2008., 2010, 2011, 2012, 2013. i 2013.), te na njemačkom jednu u dva izdanja pod naslovom „libertas“ (Wiesbaden, 1990. i 1992.) i dvije zbirke pod naslovom „entfremdung das reich der freiheit“ (Zagreb 2004. i 2009.). Objavio je i zbirku pjesama pod naslovom „s franjom asiškim već osam stoljeća“ (Zagreb, 2012.). U jednom svesku pod naslovom „otuđenje banovina slobode“ 2014. objavio je devet zbirki pjesama koje su izišle pod istim naslovom, kojem je dodao i deseti svezak „s franjom asiškim već osam stoljeća“.
***
Obilježavanje 666. obljetnice Zadarskog mira
Zadarski mir potpisan je 18. veljače 1358. u sakristiji Crkve Svetog Frane u Zadru. Nakon dugih ratova stečeni su tada uvjeti za mir između ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. Velikog i mletačkog poslanstva.
Zadarskim građanima i čitavom hrvatskom narodu donijelo je to pola vijeka mira i lakšeg života, jer su se tim sporazumom Mlečani odrekli Dalmacije.
Kako 666. obljetnica potpisivanja tog akta pada u nedjelju, njegovo svečano obilježavanje započet će u petak, 16. veljače u 11 sati u Crkvi Svetog Frane.
Svečano proslavljeno Bogojavljenje u Crkvi Svetog Frane
U Crkvi Svetog Frane u Zadru godinama su na svetkovinu Bogojavljenja, 6. siječnja, nastupale klape s božićnim pjesmama. Tradicija je održana i ovog Bogojavljenja, kada se svečano slavilo. Večernju svetu misu pjevali su članovi Kulturno umjetničkog društva Radovin, Privlaka i Sveti Šime Rtina, sa stručnim voditeljem Ivicom Dundovićem. Poslije Svete mise koncert s božićnim pjesmama održali su isti pjevači i klapa „Koporan“ iz Poličnika s voditeljem prof. Igorom Cecićem. Na „agape“, koje su oni organizirali, pozvali su sve prisutne, pa se slavlje i ugodno druženje nastavilo dugo u samostanskim prostorima.
+++
U ponedjeljak, 1. 1. 2024. slavi se Nova godina.
To je i svetkovina Svete Marije Bogorodice.
U Crkvi Svetog Frane Svete mise su kao nedjeljom,
u 8,30; u 10 i u 19 sati.
U subotu, 6. siječnja, svetkovina je Bogojavljenja.
U Crkvi Svetog Frane Svete mise su kao nedjeljom,
u 8,30; u 10 i u 19 sati.
Tradicionalni božićni koncert
U subotu 6. siječnja, slavi se svetkovina Bogojavljenja. U crkvi Svetog Frane, umjesto najavljenog Božićnog festivala klapa u sklopu Krševanovih dana kršćanske kulture, toga dana na Svetoj misi u 19 sati pjevat će božićne pjesme članovi Kulturno umjetničkog društva Radovin, Privlaka i Sveti Šime Rtina, sa stručnim voditeljem Ivicom Dundovićem. Poslije Svete mise božićni koncert održat će klapa „Koporan“ iz Poličnika s voditeljem prof. Igorom Cecićem.
***
Bogoslužje za Božićne blagdane 2023.
u Crkvi Sv. Frane
U Crkvi Sv. Frane na četvrtu nedjelju došašća, 24. prosinca, svete mise bit će slavljene u 8:30 i u 10 sati. (Neće biti svete mise u 19 sati).
Božićna misa bdijenja za djecu i starije bit će u 20 sati, a ponoćka u 24 sata.
U ponedjeljak, na Božić 25. prosinca, i u utorak na blagdan Sv. Stjepana 26. prosinca, svete mise bit će slavljene kao nedjeljom: u 8:30; u 10 i u 19 sati.
***
Predavanje o zadarskom procesijskom križu
Kao doprinos Krševanovim danima kršćanske kulture 2023./2024., u samostanu Svetog Frane, u utorak 5. prosinca, fra Stipe Nosić održao je predavanje na temu: „Sveti Krševan na Zadarskom procesijskom križu“.
U predavanju je govorio o procesijskom križu iz prve polovine 14. stoljeća, koji je u noći između 26. i 27. travnja 1974., pred gotovo pedeset godina, ukraden iz Franjevačke riznice. Križ je u kolovozu 2023., zahvaljujući dobroti obitelji Lia, u čijem je vlasništvu gotovo također pedeset godina bio, vraćen na mjesto odakle je otuđen.
Uz pomoć fotografija predavač je, između ostalog, govorio o likovima koji su predočeni na križu. Uz većinu franjevačkih figura na križu su i likovi zadarskih zaštitnika Svetog Krševana i Svete Stošije. Nakon predavanja sudionici su mogli vidjeti križ u muzeju, na mjestu odakle je bio otuđen.
***
Svetkovina
BEZGREŠNOG ZAČEĆA BLAŽENE DJEVICE MARIJE
bit će svečano slavljena u Crkvi Sv. Frane
U petak, 8. prosinca 2023.
5., 6. i 7. prosinca, trodnevna priprava
u 18,40 krunica, a u 19 sati sv. misa
na svetkovinu
Svete mise u 7 i u 19 sati
Svetu misu u 19 sati predvodi i propovijeda
Fra Andrija Bilokapić
Povodom ovogodišnjeg obilježavanja 800. obljetnice Franjina Božića u Grecciu (prvih živih jaslica) papa Franjo je odobrio da od svetkovine Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije, 8. prosinca 2023., do blagdana Prikazanja Gospodina u Hramu, 2. veljače 2024., svi vjernici koji dođu u crkve franjevačkih obitelji diljem svijeta te ostajući u molitvi pred jaslicama postavljenim u crkvama, mogu dobiti potpuni oprost pod uobičajenim uvjetima. Isto tako, oni koji su bolesni ili ne mogu fizički sudjelovati mogu jednako primiti plod oprosta, prinoseći svoje patnje Gospodinu ili vršeći neku odobrenu pobožnost.
Ovogodišnje jaslice u crkvi Svetog Frane ostat će do 2. veljače, do kada je nekada trajalo Božićno vrijeme.
***
Preminuo fra Alfons Orlić
Član Franjevačke provincije Sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri fra Alfons (Alojzij) Orlić preminuo je, okrijepljen svetim sakramentima u 94. godini života, 75. redovništva i 69. svećeništva, u nedjelju 12. studenog 2023. na otočiću Košljunu kod Punta na Krku.
Fra Alfons je rođen 11. travnja 1929. u Puntu od roditelja Andrije i Marije r. Orlić. Kršten je s imenom Alojzij 14. travnja 1929. Nakon osnovne škole u rodnom mjestu, srednju školu pohađao je u Širokom Brijegu, Badiji, Krku i u Pazinu. U franjevački novicijat ušao je 24. rujna 1944. na Košljunu, gdje je također 21. kolovoza 1944. položio privremene redovničke zavjete. Svečano je zavjetovan 6. srpnja 1954. na Poljudu u Splitu. U Splitu je iste godine 18. srpnja primio đakonski red. Za svećenika je zaređen, po rukama nadbiskupa Frane Franića, samo nekoliko dana kasnije, 1. kolovoza 1954. Mladu misu slavio je u Puntu na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije 1954. u vrijeme župnika Antuna Toljanića starijeg. Vojsku je služio u dva navrata: Bitolj – Prokuplje 1950., i Zagreb – Gospić 1955.
Pastoralne službe i dužnosti u svojoj redovničkoj zajednici vršio je u više mjesta. Bio je odgojitelj sjemeništaraca i profesor latinskog jezika u Franjevačkoj gimnaziji na Poljudu u Splitu, magister novaka na Košljunu i tajnik Provincije i gvardijan u Zadru. Službu provincijala obnašao je u dva mandata, od 1982. do 1988. U tom razdoblju izgrađena je crkva Sv. Nikole u Rijeci, crkva u Brodarici kod Šibenika, a uređena je i crkva na Voštarnici u Zadru. Fra Alfons je često vodio duhovne vježbe za različite skupine. U samostan u Pazinu došao je na službu 1971. Tamo je boravio i nakon što je završio službu provincijala, tako da je u tom samostanu proveo duže od 30 godina. Tu je, u suradnji s drugim svećenicima, vodio kateheze na zaručničkim tečajevima priprave za brak. Samostan je posebno u tom vremenu bio centar za ispovijedanje. Pod fra Alfonsovim vodstvom započela su i hodočašća bolesnika te starijih i nemoćnih osoba u pazinskom samostanu, koja se neprekidno održavaju od 1971.
Od 2016. do trenutka smrti fra Alfons je živio i radio u Franjevačkom samostanu na Košljunu. U tom razdoblju posebno se posvetio prijevodima knjiga s talijanskog i španjolskog jezika.
Između ostalog objavio je knjige: Levassort Odile. Sretni u ljubavi, 1981.; Milagro Alfonso. U svako doba molite, 1990.; Maccise Camilo. Putovima Gospodnjim, 1994.; Levassort Odile. Sretni u ljubavi, 1994.; Milagro Alfonso. Cencini Amedeo. Traženje nutarnjeg sklada, 1996; Magrassi Mariano. Živjeti po euharistiji, 1998.; Loconte Ignazio. Blaženi Jakov Zadranin 1999.; Danneels Godfried. Kriza zvanja, 1999.; Agnelli Lanfranco. "Bože... nisi baš na visini!", 2002.; Blaženi Jakov Zadranin. 2006.; Drummond Enrico. Jedino važno, 2006.; Iz Kronike Franjevačkog samostana u Pazinu, 2008.; Blaumeiser Hubertus. Kao što je otac mene ljubio, 2010.; Bonetti Renzo. Obitelj, vrelo zajedništva, 2015.; Larrañaga Ignacio. Brat iz Asiza, 2021.; i drugo.
Misa zadušnica i sprovod fra Alfonsa održat će se u srijedu 15. studenoga u 11 sati na otočiću Košljunu.
***
Umro je naš
FRA ALFONS (Alojzij) Orlić, OFM
Član Franjevačke provincije sv. Jeronima – Zadar
Osnažen vjerom u Isusovo uskrsnuće i okrijepljen svetim sakramentima dana 12. studenog 2023.
u 94. godini života, 75. redovništva i 69. svećeništva, prešao je s ovoga svijeta u vječnost.
***
Povodom osamstote obljetnice Božića
SV. FRANJE u Grecciu
Apostolska pokorničarna prihvatila je molbu Konferencije franjevačke obitelji da se u svim crkvama koje su povjerene franjevačkoj pastoralnoj brizi, od svetkovine Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije 8. prosinca 2023. do blagdan Prikazanja Gospodinovog 2. veljače 2024., svim vjernicima omogući zadobivanje potpunog oprosta pod uobičajenim uvjetima.
Franjevačka obitelj proslijedila je molbu Svetom Ocu 17. travnja prošle godine „poradi promicanja duhovne obnove vjernikâ i rasta milosti“, piše u molbi upućenoj Apostolskoj pokorničarni. „U molitvi pred jaslicama postavljenim u crkvama, vjernici mogu dobiti potpuni oprost pod uobičajenim uvjetima. Isto tako, oni koji su bolesni ili ne mogu fizički sudjelovati mogu jednako primiti plod oprosta, prinoseći svoje patnje Gospodinu ili vršeći neku odobrenu pobožnost“, ističe se u dopisu koji potpisuju Generalni ministri i Predsjednik Konferencije franjevačke obitelji.
SVETKOVINA SVIH SVETIH
U srijedu 1. studenog 2023. svetkovina je Svih Svetih. Svete mise u Crkvi Sv. Frane su kao nedjeljom u 8:30, u 10 i u 19 sati.
Samostanska crkva Sv. Frane - Zadar
31. listopada 2023.
MOLITVENO BDJENJE
UOČI SVIH SVETIH
Sv. Misa s homilijom u 19 sati,
nagovor i euharistijsko klanjanje
***
Fra Stipe Nosić održao predavanje o slici Gospe od Milosti
Gvardijan Samostana sv. Frane u Zadru fra Stipe Nosić održao je u samostanskoj crkvi u srijedu 25. listopada predavanje o slici Gospe od Milosti, koju je nedavno prepoznao kao djelo hrvatskog srednjovjekovnog slikara Blaža Jurjeva, a koja se nalazi u sakristiji te zadarske crkve.
Fra Stipe se, polazeći od slike i njenog teološkog značenja, osvrnuo na pitanje autorstva te pomoću povijesnih dokumenata argumentirao da se radi o djelu Blaža Jurjeva. Spomenuo je njegovu oporuka, koja je 28. travnja 1448. napisana u Zadru, a u kojoj se, u dijelu koji se odnosi na franjevce i zadarsku crkvu sv. Frane, ističe da toj crkvi ostavlja sav svoj rad koji je uložio isti oporučitelj u jednu palu za tu crkvu.
Predavač je, između ostaloga, iznio i novo tumačenje oporuka dviju žena iz 1479. i 1487., sačuvanih u Državnom arhivu u Zadru, u kojima se spominje Kapela i slika Svete Marije od Milosti u crkvi sv. Frane. Pogrešno protumačeni podaci iz tih oporuka doveli su do zaključka da je slika za vrijeme njihova nastajanja bila u izradi, pa je atribuirana različitim venecijanskim slikarima u skladu s vremenom izrade dokumenata, poručio je fra Stipe.
Istaknuo je da je Blaž Jurjev, koji je slikarstvo učio u Veneciji, sliku Gospe od Milosti oporučno ostavio franjevcima te je ona nakon njegove smrti nedovršena postavljena na oltar. Zahvaljujući ostavštinama dviju žena ona je naknadno „ukrašavana“, dodao je predavač. Argumente za autorstvo Blaža Jurjeva, uz njegovu oporuku i preciznije tumačenje oporuka žena, fra Stipe je potkrijepio slikarovim sakralnim opusom i detaljima koji su svojstveni tom umjetniku.
Uz zainteresirane, na predavanju su bili čuvar svetišta i župnik Župe sv. Šime u Zadru don Damir Šehić, provincijalni ministar Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri fra Tomislav Šanko te ostala braća iz zadarskog samostana. Poslije predavanja zainteresirani su mogli vidjeti sliku koja se nalazi u sakristiji zadarske crkve.
Inače, na slici Gospe od Milosti, Blažena Djevica Marija predočena je kao „Marija kraljica“ (Maria Regina), „Kraljica neba“ (Regina Caeli) i „Kraljica anđela“ (Regina Angelorum). Prema fra Stipi, slika zaslužuje epitet najteološkije umjetničke slike na južnoslavenskim prostorima. Teološko tumačenje slike, koje je priredio fra Stipe, dostupno je na ovoj poveznici.